Ne nasedajte na reklame i priču
Dejan Gojsević (07.07.2007.)
Poslednjih godina niske cene LCD monitora privukle su gomilu kupaca iz očiglednih razloga: pored prihvatljive cene, ovi monitori nude niz prednosti: zauzimaju manje prostora, manja je potrošnja struje (izuzetno bitno za velike kompanije), a kvalitet slike je za koplje ispred CRT monitora, posebno ako se bavite programiranjem te vam je bitno da su slova na ekranu što čitkija.
U takvoj situaciji, ni autor teksta nije mogao da ostane ravnodušan, te je u poslednjih par godina prešao put od CRT-a (19") do dual-LCD konfiguracije (24" widescreen + 20" widescreen), sa usputnim stanicama u vidu 17" i 19" LCD monitora. Pročitajte tekst i naučite osnovne stvari na koje trebate da obratite pažnju prilikom kupovine.
Da napomenem: ja baš nisam neki stručnjak po ovim pitanjima, tekst je rezultat mojih iskustava i onog što sam "morao" da naučim poslednjih godina, kako bih uopšte znao šta plaćam i šta mi (ne) treba...
It's the transition that's troublesome
Dejan Gojsević (28.06.2007.)
Izlazak novog Majkrosoftovog desktop operativnog sistema teško može proći bez prikaza na sajtu kao što je Nove Tehnologije, pa ipak nismo hteli da požurujemo sa tekstom - operativni sistem je doneo brojne promene i jednostavno smo hteli da sačekamo, te damo vremena Majkrosoftu, ali i proizvođačima hardvera i softvera da svoje proizvode "nauče" o Visti. Prikaz koji sledi je napisan na osnovu iskustava svakodnevnog korišćenja Viste, nekih pola godine. Napomena, koja nekako treba da se kaže, jeste da su svi utisci - samo moji: your mileage may vary.
Koja verzija sistema?
Naravno, Vista Ultimate, 32-bitna verzija. Čista instalacija.
Koja konfiguracija?
Ovo je pitanje koje se jako često postavlja (ili uzima kao povod za kritiku Viste) i izuzetno je teško realno odgovoriti, a da neko kasnije to ne proglasi za suviše subjektivno: ovisi šta radite i slično...
Nagrađeni tekst Ivana Markovića: Čestitamo!
Ivan Marković (17.10.2006.)
Koliko god se razvijale nove tehnologije uvek ćemo se susretati sa nekim sigurnosnim problemima kod implementacije samih rešenja neke tehnologije ili kod neadekvatnog korišćenja iste. Postoji mnogo rešenja koja služe da odklone dobro poznate propuste u samim okruženjima kao sto su razni prelivi bafera i ubacivanja neželjenog koda kao i rešenja koja sluze da upozore programera na greške ili da mu uskrate mogućnost da istu napravi. Ali, opet postoji mogućnost da se greška napravi kao sto ćemo i videti u nastavku teksta.
Race condition je poznat pojam svim programerima i on se pojavljuje kada dva ili vise procesa/niti pristupa jednom zajedničkom/globalnom resursu i vrši neke operacije nad njim. T.j. mi predvidjamo i očekujemo da nam se redosled operacija nad nekim resursom izvrši prethodno definisanim/predvidjenim redosledom ali usled desihronizacije i/ili nepostojanja zaštitnog sistema redosled operacija se može pomeriti tako da na kraju ne dobijemo željeni rezultat...
Svi za jednog, jedan za sve
Dragan "Dinke" Dinić (29.08.2006.)
Kao što sam u prvom ovogodišnjem zapisu i najavio, od danas krećem sa serijom tutorijala o retko korišćenim mogućnostima MySQL-a kao što su transakcije, referencijalni integritet, fulltext search itd. Developeri ove mogućnosti MySQL-a retko koriste. Mnogi od njih čak i ne znaju da one postoje, pa se uobičajeno, bez puno argumenata, na raznim advocacy raspravama MySQL naziva nekompletnom bazom jer “ne podržava” ništa od gore navedenih mogućnosti. Malo ljudi zna da MySQL recimo podržava transakcije još od verzije 3.23.15 (izašla još maja sada već davne 2000-te godine). Slična je priča i sa ostalim mogućnostima.
Ovaj tekst kao i nastavci koji slede ima za cilj da razbije neke predrasude o MySQL-u kao i da podstakne developere da počnu sa korišćenjem naprednijih mogućnosti koje im njihova baza pruža...